/
/
Stil za medalju: kratka istorija olimpijske mode

Stil za medalju: kratka istorija olimpijske mode

Od 26. jula do 11. avgusta 2024. godine, Pariz, jedna od svetskih prestonica mode, umetnosti i stila, naći će se po treći put u ulozi domaćina Olimpijskih igara. Važan deo vizuelnog identiteta ove velike međunarodne sportske manifestacije, koja, uz sportiste i publiku, okuplja brojno osoblje, zvaničnike i medijske ekipe, čine prepoznatljive olimpijske uniforme. Pored svoje primarne funkcije, da obezbede udobnost, pokretljivost i zaštitu, ove uniforme služe i kao sredstvo vizuelne komunikacije, tako što označavaju ne samo nacionalni identiet, već i uloge različitih učesnika u protokolarnom i takmičarskom delu igara. Takođe, one odražavaju aktuelne trendove u industriji sportske odeće, moralne kodekse vremena, budžetska ograničenja i različite strategije nacionalnog brendiranja. 

Na ranim Olimpijskim igrama, učesnici su nosili sopstvenu sportsku opremu i odeću, zbog čega je, radi lakše identifikacije, uvedena odeća određene boje i oznake poput bedževa ili traka za ruku. Razvoj ceremonijala direktno je uticao na razvoj dizajna olimpijskih uniformi. Na otvaranju Olimpijskih igara u Londonu 1908, prvi put je održana Parada nacija, defile nacionalnih timova, koji je postao jedna od najprepoznatljivijih olimpijskih tradicija. Na Paradi nacija u Parizu 1924. godine, brojni učesnici pojavili su se u nacionalnim uniformama, što je doprinelo vizuelnoj dinamici ovog događaja, koji je u međuvremenu postao svojevrsni vizuelni i modni spektakl.

Sa jačanjem medijskog uticaja posle Drugog svetskog rata, različiti autori počinju da ispisuju istoriju olimpijske mode. Jedan od njih je francuski modni kreator Andre Kurež (André Courrèges), koji je dizajnirao uniforme za osoblje Olimpijskih igara u Minhenu 1972. Da bi se distancirali od Olimpijskih igara u Berlinu 1936, koje su održane pod senkom nacističkog režima, organizatori su želeli da događaju u Minhenu daju opušten i neformalan karakter. Njihov zahtev je bio da uniforme budu inspirisane bavarskim folklorom i safari stilom, dok je definisana paleta boja obuhvatala svetlo plavu, zelenu, boju lavande, narandžastu i srebrno sivu. Imajući u vidu ove smernice, Kurež je dizajnirao praktičnu odeću koja je uključivala kombinezone, bejzbol kape, mini suknje i žakete. Ova odeća zapamćena je i po tome što ju je, kao hostesa u Minhenu, nosila buduća švedska kraljica Silvija, koja je tom prilikom upoznala svog supruga, tadašnjeg prestolonaslednika i sadašnjeg švedskog kralja Karla XVI Gustafa.

Među dizajnerima olimpijskih uniformi vremenom su se našla imena poput Ralfa Lorena (Ralph Lauren), Đorđa Armanija (Giorgio Armani), Isija Mijakea (Issey Miyake) i Kristijana Lubotena (Christian Louboutin). Za Olimpijske igre u Londonu 2012, Stela Makartni (Stella McCartney) dizajnirala je kompletnu olimpijsku kolekciju za tim Velike Britanije. Tom prilikom izjavila je da su takmičarske uniforme za nju predstavljale veći izazov od ceremonijalnih. Motiv dekonstruisane zastave Ujedinjenog Kraljevstva (Union Jack), koji je 2012. godine upotrebila Makartni, bio je kritikovan kao previše plav. Zbog toga je za Olimpijske igre u Rio de Žaneiru 2016. odabrala heraldički dizajn s floralnim amblemima četiri britanske nacije, devizom na latinskom jeziku Ivncti in vno (Spojeni u jedno) i logom GB. Uz udobnost i praktičnost, olimpijske uniforme Stele Makartni karakterišu smeli grafički printovi, boje i inspriacija britanskim nasleđem. 

Predstavljanja olimpijskih uniformi timova zemalja učesnica tradicionalno privlače pažnju u nedeljama koje prethode otvaranju Olimpijskih igara. Na Olimpijskim igrama u Parizu 2024, tim Francuske pojaviće se na Paradi nacija u uniformama brenda Berluti. Dizajn ovih tamnoplavih odela, modernih verzija smokinga, otelovljuje eleganciju i sofisticiranost kao sinonime za stil zemlje domaćina. Srpski olimpijci braniće u Parizu nacionalne boje u uniformama brenda PEAK. Dizajn olimpijske kolekcije Tima Srbije baziran je na bojama nacionalne zastave – crvenoj, plavoj i beloj, ali i na simbolima, među kojima se ističe krst kao univerzalni simbol vere, nade, ljubavi i pobede. 

Poster za takmičenja u mačevanju na Svetskoj izložbi i Olimpijskim igrama u Parizu 1900; foto: Vikimedijina ostava / javno vlasništvo

Nacionalni plivački tim SAD na Olimpijskim igrama u Parizu 1924; foto: Vikimedijina ostava / javno vlasništvo

Odeća volontera na Olimpijskim igrama u Minhenu 1972; foto: Vikimedijina ostava / CC BY 1.0 / korisnik: H-stt

Parada nacija na otvaranju Olimpijskih igara u Londonu 2012; foto: Vikimedijina ostava / CC BY 2.0 / Department for Culture, Media and Sport

Sportisti iz Srbije na otvaranju Zimskih olimpijskih igara u Vankuveru 2010; foto: Vikimedijina ostava / CC BY 2.0 / Jude Freeman

Exclusive Store 1

ponedeljak / subota: 09.00 – 21.00
nedelja: 12.00 – 20.00

Exclusive Store 2

ponedeljak / nedelja: 10.00 – 22.00

Outlet Store

ponedeljak / petak: 11.00 – 19.00
subota: 10.00 do 18.00